Prevent Grupacija ulaže velike napore u aktivnosti koje su visoko relevantne za doprinos postizanju nekoliko ciljeva održivog razvoja. Ključne oblasti ciljeva održivog razvoja – relevantne intervencije su opisane u daljnjem tekstu. U oblasti obrazovanja (COR 4), Prevent grupacija podržava praktično (stručno) obrazovanje u školama, stipendira učenike i studente kroz svoju Fondaciju »Hastor» i vodi Takt akademiju koja je posvećena prvenstveno obrazovanju rukovodnog kadra. Kompanija također zapošljava kategorije osoba s ograničenom zapošljivosti i nudi sheme prekvalifikacije. Za vlastite potrebe Prevent mjeri zadovoljstvo svojih zaposlenih i prati efikasnost menadžmenta. Ove aktivnosti su relevantne za ostvarenje cilja 8 (stalan, uključiv i održiv ekonomski rast, potpuna i produktivna zaposlenost i dostojanstven rad). Prevent uspostavlja nove pogone za proizvodnju i preradu kože, tekstila (tkanina) i preradu metala i omogućava vertikalnu integraciju svojih funkcija. Stoga doprinosi zamjeni uvoza vlastitom proizvodnjom, što je visoko relevantno za COR 9 (otporna infrastruktura i uključiva i održiva industrijalizacija). U oblasti održive proizvodnje i potrošnje (COR 12) Prevent ulaže u recikliranje i mjere energetske efikasnosti u nastojanju da uspostavu strategiju «bez stvaranja otpada». Na kraju, što se tiče cilja 17 (globalna partnerstva i održivi razvoj), Prevent održava široku mrežu saradnika, predstavljajući vezu i za nove investitore i za dobavljače. Aktivnosti Fondacije «Hastor», koja djeluje u sastavu Preventa, ilustrira doprinos kompanija ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno cilja 4 – osigurati uključivo i jednako kvalitetno obrazovanje i promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve.
Teškoće i mogućnosti
Zbog nedostataka u sistemu obrazovanja, nedostatka praktičnih obrazovnih vještina i odliva kvalificiranih radnika u inostranstvo, osiguranje kvalificirane radne snage je problem za mnoge tehnološki napredne kompanije u BiH. U mnogim situacijama se od kompanija zahtijeva da same obrazuju svoju radnu snagu te stoga ulažu znatne resurse i rizikuju da izgube zaposlene koji mogu drugdje tražiti bolji posao. U nekoliko proteklih godina je ovaj problem dobio na značaju, a kompanije se nadmeću u potrazi za dobrim radnicima na domaćem tržištu rada. Nedostatak kvalificirane radne snage također ometa investicijske planove kompanija i obeshrabruje ulaganja i investitore u mnogim slučajevima. Zbog toga mnoge kompanije odlučuju da ulože znatna sredstva da bi zadovoljile sve veću potrebu za kvalificiranom radnom snagom. Prevent CEE d.o.o. iz Sarajeva, kao lider u bh. automobilskoj industriji, već je preduzeo korake u toj oblasti koji predstavljaju primjer dobre prakse koju mogu preuzeti i druge kompanije.
Opis intervencije
Fondacija «Hastor» (uspostavljena 2006.) je humanitarna, neprofitna organizacija koja podržava i osnažuje djecu i mlade u nastojanju da stvori samosvjesne lidere i liderke u svojim zajednicama. Misija Fondacije je udružiti raspoložive finansijske i ljudske resurse i pravednije i djelotvornije ih usmjeriti u razvoj obrazovanja. Ideja i cilj Fondacije je pružiti mogućnost mladima da sudjeluju u razvoju svojih lokalnih zajednica i razvoju vlastitih resursa kroz obrazovanje i volonterski rad. Fondacija uspješno sarađuje s mnogim školama, vladinim i nevladinim organizacijama, kao i s privatnim kompanijama u više od 120 općina širom BiH. Obučava mlade, obrazovane i ambiciozne ljude za rad na najnovijim tehnologijama i nadograđuje specifično znanje i vještine stipendista kako bi, kao takvi, bili prepoznatljivi na savremenom tržištu rada.
Prevent CEE d.o.o. je pokazao put mnogim drugim kompanijama za rješavanje određenih pitanja (posebno pitanja kvalificirane radne snage) u vlastitu korist, ali i u korist šire zajednice. Fondacija «Hastor» je već opravdala svoje postojanje i postala je mjesto na kojem sudjeluju i druge kompanije u nastojanju da riješe problem radne snage. Ova i druge platforme saradnje mnoge druge kompanije mogu iskoristiti kao alat kojim će osigurati kvalificiranu radnu snagu, ali i riješiti druga pitanja koja su zajednička za sektor.
Veza između prakse održivosti i finansijske performanse kompanija
Kompanije u automobilskom sektoru predstavljaju najprogresivniji dio bh. sektora preduzeća u smislu primjene novih tehnologija i naprednih proizvodnih procesa. Obim njihove prodaje i izvoza je direktno povezan s njihovom konkurentnošću na tržištu gdje primijenjene prakse održivosti imaju značajnu ulogu. Te prakse koje podrazumijevaju razvoj radne snage, primjenu novih tehnologija, nabavku napredne opreme, uvođenje standarda kvalitete i saradnju s relevantnim institucijama u provođenju inovacija i projekata istraživanja i razvoja pomažu kompanijama u automobilskoj industriji da ostanu relevantne i konkurentne na tržištu. Zauzvrat, time se povećava njihova prodaja i izvoz i povećava se njihov finansijski rezultat. Dodatne prakse poslovne održivosti koje unapređuju finansijski rezultat kompanija u automobilskoj industriji podrazumijevaju vertikalnu integraciju na osnovu čega kompanije šire svoj proizvodni asortiman na proizvodnju vlastitih proizvodnih inputa, tragaju za domaćim dobavljačima sirovina ili ugovaraju izvođenje određenih poslova s drugim domaćim kompanijama. Takva praksa doprinosi finansijskom rezultatu kroz lokalnu ponudu kvalitetnih proizvodnih inputa, omogućujući brže i jeftinije sirovine i unaprijeđeno upravljanje zalihama. Međutim, ovakve prakse su još uvijek relativno rijetke i mali broj najnaprednijih kompanija u BiH je postiglo rezultate u ovoj oblasti. Sljedeća značajna praksa održivosti odnosi se na saradnju među kompanijama i na njihovu uključenost u međunarodne lance vrijednosti. U evropskom kontekstu su bh. automobilske kompanije, uz mali broj izuzetaka, po veličini i snazi male. Stoga je i njihova kupovna i pregovaračka moć relativno slaba; sve ovise o malom broju dobavljača i kupaca, dok njihova ograničena proizvodna i tehnološka baza ograničava konkurentne kapacitete. Ovo naglašava potrebu za saradnjom putem klastera i udruženja. Iako je nekoliko kompanija u automobilskoj industriji izjavilo da postoji veza između uključenosti u prakse održivog razvoja i njihovih finansijskih rezultata, niti jedna kompanija ne može jasno izmjeriti prednosti takvih akcija. Međutim, kompanije s kojima se razgovaralo su bez puno dvoumljenja izjavile da je isplativ angažman na doprinosu realizaciji ciljeva održivog razvoja14. Slijedi nekoliko primjera. Kroz svoje prakse održivosti koje se odnose na obrazovanje, Prevent CEE d.o.o. osigurava kvalitetnu radnu snagu, posebno srednji menadžment. Iako ne postoji jasno mjerenje finansijskih koristi od ovih akcija, prema mišljenju predstavnika ove kompanije, novi zaposleni koji prođu kroz start-up akademiju i obrazovanje prije zasnivanja radnog odnosa u kompaniji puno su bolji radnici. Prevent CEE d.o.o. također vjeruje da njihove aktivnosti doprinose izgradnji dobrih odnosa s lokalnim zajednicama i povećavaju uzajamno povjerenje. Prevent CEE d.o.o. također smatra da neke njihove prakse održivosti i korporativnu društvenu odgovornost cijene finansijske institucije i banke (IBRD, Svjetska banka, Austrijska razvojna banka) koje im pomažu da osiguraju potrebna finansijska sredstva. Na kraju, što je jednako važno, strani kupci su sve više zainteresirani za usklađenost održivih poslovnih praksi s ciljevima održivog razvoja i kompanije koje provode te prakse imaju korist od toga prilikom sklapanja ugovora s takvim kupcima.
Preuzeto sa www.zamisli2030.ba